id
int64 1
379
| text
stringlengths 2
431
| source
stringclasses 1
value | language
stringclasses 1
value |
|---|---|---|---|
1
|
Ndimaagu Wonnoo ɗoo ko suka debbo gooto.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
2
|
Omo wiyee Daado.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
3
|
Daado ko ɓaleejo juumo, mbaadi e nehdi!
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
4
|
Ndiin wiyetee kaaɗtudi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
5
|
Alaa fof to ndaarataa e Daado mbi'aa: «Sinno wonaa...» Ko gorko yoori hoore fof, so Daado ɓamtii gite mum ɓutte daneeje o ndaarii ɗum, o waɗdii heen mooso ray!
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
6
|
Oon ñippan ɗe mum, roŋka anndude ko waɗata.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
7
|
Daado, kala ɗo o wirtii sagataaɓe worɓe, yeewtere mum'en telɓan!
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
8
|
Waaw haala'en mbii: «Hoto mem ko a yamiraaka, kono wonaa hoto ndaar ko njiɗ ɗaa.» Daado wii ina ƴeewa ndimaagu worɓe ɗo tolnii.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
9
|
O wii: «Mi haaldataa e gorko ƴamal so wonaa cokaaɗo e suudu balɗe cappanɗe tati, subaka fof, ko lonngere wootere ñaamata e wooɓre wootere 3 ndiyam yarata, ko e oon kumantee mi.» Kala garɗo ƴamde mo, ko ɗuum o wiyata ɗum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
10
|
Oon wiya: «Miɗo yiɗ maa no feewi, kono mi waawaa.» Joom mum hoota.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
11
|
Kala ɗo ngar ɗaa taw ɗaa sagataaɓe worɓe ina njeewta, ko haala Daado ɓe kaalata, Alla e makko yooɗde.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
12
|
Sagataaɓe tato worɓe nani ɗuum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
13
|
Oo ina wiyee Sammba, oya ina wiyee Demmba, tataɓo oo ina wiyee Yero.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
14
|
Gooto e maɓɓe fof, ko tinɗo hoore mum to diiwaan mum'en.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
15
|
Ɓe mbii: «Oo suka debbo no o wa'i yooɗde nii fof, roŋka gorko jaɓɗo ko o wii koo?» Ɓe mbii: «Ƴamoy en mo ngann den hol ko o miijii, walla hol ko miijo makko ngoo yiɗi wiide, ngann den ko cikku ɗen ko o miijii koo, so ina e makko.» Daado wii: « Mi wiyaani ko dañɗo resata mi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
16
|
Mi wiyaani ko laamɗo resata mi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
17
|
Mi 4 wiyaani ko joom leñol resata mi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
18
|
Mbii mi ko miɗo ƴeewa ndimaagu worɓe ɗo tolnii.» Ɓe ngari ƴamde Daado, gooto e maɓɓe fof hokkaa suudu.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
19
|
Daado ari salminde ɓe.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
20
|
Daado salmini Sammba, ɓe calmondiri haa saɗi joofi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
21
|
Sammba haali sabaabu garal mum, wonde ari ko ƴamde mo.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
22
|
Daado wii: «So tawii ko mbii mi koo aɗa waawi waɗde ɗum, maa en kaaldu.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
23
|
Daado ɓenni to Demmba, ɓe calmondiri haa saɗi joofi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
24
|
Demmba wii: «Itti mi wuro amen hannde, ko dawol jam tan.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
25
|
Addi mi, ko yiɗde ƴamde ma.» Daado wii: «So aɗa waawi waɗde ko mbii mi koo, ma en kaaldu.» Daado yahi to Yero.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
26
|
Ɓe calmondiri.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
27
|
Yero wii: «Ngar mi ko ƴamde ma.» Daado wii: «A waasataa nande ko mbii mi koo.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
28
|
So aɗa waawi waɗde ɗum, maa en kaaldu.» Kamɓe tato fof, ɓe 5 mbaɗdii aadi e Daado.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
29
|
Gooto e maɓɓe fof sokaa e suudu.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
30
|
Ɓe ndammbii.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
31
|
Subaka fof, ko lonngere wootere e wooɓre ndiyam hokketee.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
32
|
Rawaandu ina nehaa e galle hee.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
33
|
Subaka fof, so lonnge ɗee ngarii, ndu ara teŋkude ɓe.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
34
|
Ndu daroo e damal suudu Sammba, ndu tawa Sammba ñaamii lonngere mum, yarii wooɓre mum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
35
|
Ndu ɓenna to Demmba, ndu daroo e damal suudu Demmba, ndu tawa Demmba ñaamii lonngere mum, yarii wooɓre mum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
36
|
Ndu ɓenna to Yero.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
37
|
Yero fecca lonngere mum e wooɓre mum, hokka ndu heen.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
38
|
Ɓe ngoori noon haa balɗe cappanɗe tati timmi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
39
|
Wiyaa yo ɓe njaltu.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
40
|
Ɓe njalti.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
41
|
Gooto e maɓɓe fof timminii ndimaagu mum e aadi mum waɗdunoo e Daado.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
42
|
Wiyaa hol e maɓɓe potɗo resde Daado?
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
43
|
Yimɓe hellifaaɓe noddaa, ngari, 6 mbi'aa: «Ɓee ɗoo tato ngariino ƴamde Daado.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
44
|
Daado wiino ɓe kala desoowo ɗum, maa sokee e suudu balɗe cappanɗe tati, subaka fof, ko lonngere wootere ñaamata e wooɓre wootere ndiyam yarata.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
45
|
Kamɓe tato fof, ɓe timminii aadi maɓɓe e Daado.» Mawɓe hellifaaɓe mbii: «Ƴeewee gelooɗi teemedde tati, ngelooba heen fof waɗee iililal, Daado waɗee e nder iililal, gelooɗi ɗii coggee.» Ɓe mbii: «Moni e maɓɓe fof yoo yah nannga heen ngelooba: nannguɗo ngelooba Daado waɗɗii baa, oon humanee e Daado.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
46
|
So hay gooto e maɓɓe nanngaani ngelooba Daado waɗɗii baa, kamɓe tato fof, ɓe mbaasii Daado.» Ɓe kaalanaa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
47
|
Ɓe njaɓi oon sariya.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
48
|
Moni e maɓɓe fof wiyaa yoo naattu suudu sokee.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
49
|
Gelooɗi mbaɗaa iilile, Daado waɗaa e nder 7 iililal, waɗɗinaa heen ngelooba.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
50
|
Gelooɗi coggaa nawaa boowal wuro.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
51
|
Ɓe mbi'aa: « Jooni dey, gelooɗi nawaama boowal, moni e mon fof, yoo yah suɓoo e heen ngelooba: So arsuku mum hawrii e ngelooba Daado waɗɗii baa, oon humanee e Daado; mo arsuku mum hawraani e ngelooba Daado waɗɗii baa, oon ko Alla haɗi ɗum.» Ɓe pinii subaka, ɓe mbi'aa: «Jooni dey, gelooɗi ɗii njaltii boowal.» Moni e maɓɓe fof woni e hebaade.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
52
|
Rawaandu ndu ari e Yero.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
53
|
Ndu wii: «Yero, hannde nganndataa ndimaagu e moƴƴere ko nafata: Hannde mi yoɓ maa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
54
|
Balɗe cappanɗe tati haa ndawdi e naange, subaka fof, mi aran teŋkude on, hay gooto e mon meeɗaa siftorde mi so wonaa aan.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
55
|
Aan, subaka fof, ko miin e maa peccata lonngere maa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
56
|
Miin ko ɗoo nehaa mi, 8 jeyaaɗo e galle hee fof, miɗo anndi balngol mum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
57
|
Hay so joomi mum waɗaama lolli e lolli, walla waɗaama dow soorooji, so mi uurniima ɗo koyngal mum yaɓɓunoo, mi yiitat ɗum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
58
|
So gelooɗi ɗii njaltii, kala ngelooba Daado woni, mi yiitat ba.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
59
|
So on njaltii, kala ngelooba njii ɗaa miɗo e les mum, ko baan Daado woni, ngaraa nanngaa caanol mabba.» Ɓe njalti, ɓe pa'i boowal.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
60
|
Ɓe tawi teemedde tati ngelooba ina darii.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
61
|
Illilal fof, cikkataa faɗɗi gonngal ngal.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
62
|
Rawaandu nduu ari naati e diɗɗal gelooɗi hee.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
63
|
Ndu heɓi les ngelooba Daado waɗɗii baa, ndu lelii.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
64
|
Sammba ari suɓii heen ngelooba, nanngi caanol mabba.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
65
|
Demmba ari suɓii heen ngelooba, nanngi caanol mabba.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
66
|
Yero ari darii.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
67
|
Nde rawaandu nduu sooynii mo tan, haftii darii les ngelooba Daado 9 woni baa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
68
|
Yero daaƴi koyɗe fa'i e mayru, yettii, nanngi caanol mabba ngelooba.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
69
|
Gelooɗi ɗii ɗowaa, ngaddaa hakkunde wuro.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
70
|
Moni e maɓɓe fof, ngelooba mum, iililal mum tellinaa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
71
|
Sammba, iililal mum udditaa: hay batte alaa heen.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
72
|
Demmba, illilal mum udditaa: hay batte alaa heen.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
73
|
Yero, ililal mum udditaa: Daado tawaa e nder maggal.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
74
|
Gulaali ngulli yimɓe ɓee ngoni e wiide: «Ɗum dey woni muynude mbelɗam!» Mawɓe hellifaaɓe mbii: «Ko Yero arsuku mum hokki.» Daado nanngi e junngo Yero, ɓe pa'i galle Daado'en.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
75
|
Ɓe njettii galle Daado'en, Yero wii: «Daado?» Daado wii: «Naam.» Yero wii: «Sammba e Demmba fof, mi ɓuraani ɗum'en ndimaagu.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
76
|
Minen fof, min mbaɗii ko mbiino ɗaa koo.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
77
|
Kono wanaa sabu mi hawrii e ngelooba mbaɗɗino ɗaa baa tan, 10 woni maa kumane ɗen.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
78
|
Kala mo njiɗ ɗaa e amen, ko oon kumdante ɗaa.» Daado wii: «Ko aan njiɗ mi.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
79
|
Jooni wiide ko wiide maa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
80
|
So aɗa yiɗi mi, hannde hiirataa en kumanaaka.» Yero wii: « Miɗo yiɗ maa.» Daado yalti haalani baaba mum e yumma mum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
81
|
Ɓeen mbii: «Mo njiɗ ɗaa fof, ko oon min njiɗi.» Dewgal ngal humaa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
82
|
Yero wii: «Daado, njiɗ mi ko lelnde ndee waɗa wuro amen.» Daado wii: «So a yiɗii, mi hurtoyoo hannde.» Yero wii: «Njiɗ mi ko kurtoyo ɗaa hannde.» Daado yalti haalani baaba mum e yummum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
83
|
Ɓeen mbii: «Wiide ko wiide mon No njiɗir ɗon fof...» Tabalde fiyaa, wiyaa Daado ina hurtoyoo hannde.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
84
|
Daado ina joginoo cakka kaŋŋe.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
85
|
O wii: «Yero, ndah cakka am kaa, mooftanaa mi haa njetto ɗen.» Yero heɓii cakka kaa, waɗi e jayba 11 mum.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
86
|
Wonnoo Daado ko ɓii galo, ko ɓii innee- anndee, falnde ndee fof renndii ɗo galle baaba makko ɗoo.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
87
|
Moni fof wii maa yaha kurtungu makko, maa ɓur teemedde ɗiɗi ndimaangu ceŋaa labale.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
88
|
Ɓee mbaɗɗii coweeji, ɓeya mbaɗɗii bamɗi, ɓee njahri koyɗe.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
89
|
Gulaali e kuljinaali, gila e wammbaaɓe haa e awluɓe, haa e ñeeñɓe, haa e coolooji, leydi ndii fof dilli ñande Daado hurtoytoo ndee.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
90
|
Ñande mum Yero ina weltii sanne.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
91
|
Nde yahi haa kurtungu nguu yalti, dimaaɗi ina ngama, ɗii ina cuudoo, ɗii ina mbaɗa baamte: ɗoon yitere ndaarata tan haa...
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
92
|
Nde yahi haa kurtungu nguu yawti, Yero waɗdii ndimaangu mum, yalti wuro.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
93
|
Yero fooɗti taltali heedti caggal.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
94
|
O jolni junngo e jayba makko hee, o yaltini cakka kaa, o woni e uurnaade ka, omo 12 ɓuucoo ka, omo teɓɓoo ka, tan haa ciilal diftii cakka kaa diwdi heen!
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
95
|
Omo ndaara ngal, haa ngal majji e leɗɗe.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
96
|
Ɗuum haawi mo sanne.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
97
|
Holno o waɗata?
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
98
|
O noddi giƴiiko gooto, sehil makko sanne.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
99
|
Oon wii: «Yero, aan kam giƴam, ko heednu maa caggal?
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
100
|
Haalan am no njiitir ɗaa ngelooba Daado waɗɗinoo baa.
|
ndimaagu.pdf
|
ff
|
End of preview. Expand
in Data Studio
Ndimaagu Pulaar Corpus
Dataset Description
This dataset contains the full transcription of the Pulaar folktale "Ndimaagu" (Nobleness/Dignity). It follows the story of Daado, Yero, and the challenges they face regarding honor and loyalty.
- [cite_start]Source: ndimaagu.pdf [cite: 384, 544]
- [cite_start]Language: Pulaar (ff) [cite: 384]
- Format: Apache Parquet
Structure
Each entry in the dataset represents a narrative segment or a dialogue:
- [cite_start]
id: Unique identifier for the segment. [cite: 384] - [cite_start]
text: The narrative content in Pulaar. [cite: 384] - [cite_start]
source: Original file name. [cite: 384] - [cite_start]
language: ISO code for Pulaar (ff). [cite: 384]
Narrative Highlights
The story covers:
- [cite_start]Daado's Challenge: A 30-day test of endurance for suitors. [cite: 386, 396]
- [cite_start]Yero's Integrity: Sharing food with a dog, leading to his success. [cite: 397, 407]
- [cite_start]The Lost Golden Necklace (Cakka): Yero's exile to recover Daado's honor. [cite: 414, 421]
- [cite_start]The Trial of Sanda: A sub-plot regarding a deceptive cleric judged by Daado (disguised as Paate). [cite: 430, 492]
Usage
This corpus is suitable for:
- Fine-tuning Large Language Models (LLMs) for the Pulaar language.
- Natural Language Processing (NLP) research on West African languages.
- Preservation of oral traditions in digital format.
- Downloads last month
- 3